''Prostor i grad je najpreciznija slika društva i vremena. Vi kada gledate i istražujete neke neprepoznatljive tragove grada ili građevine vi zapravo vidite kakav je bio život. Ovo što se danas događa je direktni odslik društva i vremena u kojem živimo. Mi smo izabrali jedno društvo u kojemu je interes pojedinca ispred interesa zajednice'', riječi su poznatog arhitekta Branka Silađina.

Gostujući u podcastu ''Bauštela'', Silađin je govorio što misli o današnjim gradovima, javnom prostoru i vremenu u kojem živimo naglasivši kako smo ranije imali jedan slogan, ili geslo, koje je bilo ''treba živjeti'' dok je danas geslo ''imati''.

''Danas se vaša uspješnost ne mjeri u tome koliko imate kvalitetu života, nego koliko imate materijalnih tragova'', govori Silađin upozoravajući na izvrnute vrijednosti i pogrešno shvaćanje stvari.

Upozorava kako javni prostor praktički ne postoji te da javni prostor živi od svoga oboda i okruženja.

''Mi danas, kako smo arhitekturu zaboravili, a prihvatili smo dizajn kao rješenje, mi de facto samo dizajniramo. Mi dizajniramo i nekakav život. Mi proglašavamo jedan prostor pješačkom zonom, a ona je zapravo ugostiteljska zona. Ona ne služi ljudima da se druže i da borave, nego da na tom prostoru, koji je i vaš i moj, jedan odabrani čovjek ili jedna družba koristi da na tom zarađuje. I vi kada idete u grad, onda da će vas to koštati. Gdje god sjednete dođe konobar i veli što želite? Taj oblik korištenja smo mi pretvorili u to da je to javni prostor'', govori Silađin.

Njegove riječi mogu se preslikati i na Mostar. Grad je to u kojem se tek naziru tragovi nekadašnjeg mišljenja na prostor i grad u kojem se zapinje na nova rješenja koja nisu razmišljala dalje od interesa investitora. Grad je, može se slobodno tako reći, pojeo sam sebe iznutra, izjedajući površine koje su se pretvorile u klaustrofobične prostore pune velikih promašaja.

Tri mostarska promašaja

Umjetnica Maja Rubinić, kaže da, kada govori o urbanističkim rješenjima u Mostaru, ne komentira samo estetske kategorije.

''Komentiram prvenstveno logiku, funkcionalnost i usklađenost materijala s fundamentalnim principima arhitekture. Odnosno, govorimo o dugoročno 'najisplativijoj' ideji o skladu i kvaliteti ljudskog života, u nekom arhitektonskom kontekstu.

''Čini mi se da je očigledno da zanemarivanje i negiranje podnebnih, povijesnih ili klimatskih ili energetskih čimbenika često dovodi do novih problema koji samo repliciraju ili pogoršavaju prethodne poteškoće'', kaže Rubinić za Bljesak.info izdvajajući nekoliko mostarskih promašaja.

Foto: Denis Kapetanović / Bljesak.info / Fontana na nekadašnjem raskrižju

Jedna od njih je fontana na nekadašnjem raskrižju prema autobusnoj i željezničkoj postaji, a Rubunić kaže kako su njezin dizajn i lokacija neusklađeni s funkcionalnim potrebama i estetikom tog područja.

''Također, ako fontana nije pravilno održavana, vrlo vjerojatno će postati izvor nečistoće, možda čak izroditi nove oblike života i neprilike za prolaznike, smanjujući tako ukupnu privlačnost i funkcionalnost prostora'', kaže Rubinić.

Dodaje kako je rekonstrukcija tržnice Tepa u Starom gradu, poznatom dijelu Mostara s bogatom poviješću i kulturnim značajem, po njezinu mišljenju kontroverzna.

''Ako su promjene koje su provedene neskladne s tradicionalnim stilom i karakterom te povijesne zone, to može narušiti estetski i kulturni integritet Starog grada. Loše planirane intervencije, poput neprikladnih materijala ili arhitektonskih rješenja, mogu uzrokovati vizualne i funkcionalne probleme, te smanjiti privlačnost tog područja za turiste i lokalne stanovnike. Drugim riječima, iako postoje priče da je to tek prva faza i da to nije njezin konačni izgled, i dalje nikakvom logikom ne mogu objasniti nezgrapne željezne konstrukcije tj boxove u crnoj boji. Zamišljam babu s paradajzom iz Buturović polja kako jeftinijim modelom skupo plaćenog rashladnog uređaja pokušava spasiti povrće do podneva i uvjerava svoje mušterije u kvalitetu i nutritivnu vrijednost oparenog izvora likopena čiji izgled se mijenja iz minute u minutu'', kritizira Rubinić.

Kao još jedan od pogrešno izvedenih rješenja, Rubinić izdvaja prometnicu na izlazu iz Mostara te upozorava kako, unatoč rješenju za kojeg se tvrdi da rješava problem može doći do ozbiljnih prometnih gužvi i zastoja, frustracija vozača a potom i do povećanja rizika od nesreća i negativno utjecati na prometnu povezanost grada s okolnim područjima.

Martina Milićević, arhitektica, ističe kako živimo u mnogoznačnoj strukturi, u ambijentu koji je nastajao uvažavajući funkcionalni, estetski, ekološki aspekt.

Nesklad s okruženjem, nesklad kompozicije...

''Danas stvaramo ambijente u kojima takvi aspekti izostaju. To je pristup koji nam dugoročno ne donosi puno pozitivnog. Uz materijalne dokaze da se u prošlosti moglo i znalo bolje i humanije, danas, uslijed već stotinama puta prepričanih političkih, društvenih i ekonomskih tranzicija, najveće promjene odražavaju se na prostor. Onaj svima opipljivi, kojeg koristimo svakodnevno'', kaže Milićević za Bljesak.info.

Ističe kako u vremenu intenzivne stambene izgradnje izostaje cjelovito urbanističko-arhitektonsko-pejzažno rješenje ali da postoje ''usamljeni, točkasti pozitivni primjeri kvalitetne arhitekture''.

''Još više je zgrada u neskladu sa zatečenim okruženjem, u neskladu kompozicije, u neskladu proporcije i volumena. Nove zgrade se grade uz postojeće ulice neadekvatne dimenzije, konkretno širine i opremljenosti, bez pripadajućih pješačkih komunikacija, drvoreda i pripadajućih parkinga. Ono što je definitivno veliki propust kojeg prati stambena izgradnja je izostanak uređenja javnih prostora između zgrada, unutar blokova. Stabla u betonskim saksijama ne mogu zamijeniti pejzažno uređene pješačke poteze, prostore koji trebaju doprinijeti kvalitetnijem životu u naselju, igri djece, socijalizaciji stanovnika i kulturi susreta'', kaže arhitektica.

Foto: Denis Kapetanović / Bljesak.info / Nesklad s okruženjem, nesklad kompozicije...

Navodi kako je i površnom analizom jasno vidljivo da se loša urbanistička rješenja reflektiraju na našu svakodnevnicu ali i da se struka u sustavu (ne)planiranja ne snalazi najbolje.

Arhitekt Jesenko Krpo kaže kako je teško izdvojiti poseban primjer loše prakse u Mostaru jer urbanizam nije matematički zadatak sa samo jednim rezultatom.

''Urbanizam je multidisciplina, koja se bavi uređenjem šireg prostora oko nas s ciljem stvaranja ljepšeg i boljeg okruženja za življenje i posao. To je društveni dogovor u kojem mi svi sudjelujemo, zajednički donosimo planove i zajednički ih pokušavamo realizirati. Netko donosi pametnu odluku o potrebi plana, netko taj plan osmišljava, zajednički ga prihvaćamo, svakodnevno savjesno koristimo i time realiziramo. Za osmišljavanje plana potreban je zadatak, cilj, potrebni su različiti ulazni podaci, analize, posmatranja. Bolja priprema ulaznih podataka donosi bolji plan'', kaže Krpo.

S države na obični život

Navodi kako živimo u specifičnoj i neurednoj sredini te da se politička nesređenost se prenosi s viših razina na najmanje razine, s države na obični život.

''Nedostaje jasna i dobra dugoročna i kratkoročna strategija razvoja na svim razinama, od države do mjesne zajednice ili čak do običnog kućnog savjeta. Upravo je strategija razvoja jedan od najznačajnijih polaznih elemenata za izradu dobrog prostornog ili urbanističkog plana. Naše su strategije razvoja zastarjele, od trenutka donošenja odluke o izradi nekog plana pa do usvajanja plana, prolazi mnogo vremena te korišteni podaci iz strategija razvoja postaju zastarjeli. Mi imamo planove i svaki plan je promjenjiv i može se usklađivati i dorađivati s promjenama u društvu, samo što smo mi po tom pitanju loši i spori a razlog je spomenuta nesređenost'', rekao je.

Kaže kako mu prometna rješenja i rješenja zelenih površina najviše smetaju u Mostaru.

''Nemamo dobro riješen promet, konstantno se povećava promet, povećava se broj vozila, kasnimo s rješavanjem obilaznica, parkinga i javnog prometa. S gradskim zelenilom je još gore stanje. Uništavamo ga svakodnevno, što prekomjernom gradnjom što lošim odnosom prema zelenilu a ne dopunjavamo i ne obnavljamo ga'', kaže Krpo i dodaje kako nam treba strategija i stručan rad.

Iz Udruženja For A, udruženja za afirmaciju arhitekture, kulture prostora i vizualnih umjetnosti, navode da je, kada govorimo o urbanizmu u Mostaru, jedan od glavnih izazova neusklađenost između nove gradnje i postojeće infrastrukture.

''Nedostatak parking prostora postao je izražen problem, jer nove stambene i poslovne zgrade često ne prate adekvatni kapaciteti za parkiranje. Novi stambeni i poslovni kompleksi često ne predviđaju dovoljan broj parkirnih mjesta, ili se kapaciteti za parkiranje minimaliziraju kako bi se uštedio prostor za druge sadržaje. To rezultira preopterećenjem postojećih parking kapaciteta, prisiljavajući vozače da parkiraju na pločnicima, zelenim površinama ili u zonama gdje je parkiranje zabranjeno. Ova praksa dodatno otežava promet, smanjuje sigurnost pješaka, biciklista i vozača, te doprinosi vizualnom neredu u gradu'', naveli su iz ovog udruženja.

Foto: Denis Kapetanović / Bljesak.info / Nedostatak zelenih površina...

I oni ističu problem zelenih nedostatka zelenih površina te naglašavaju kako u novim građevinskim projektima često dolazi do smanjenja ili zanemarivanja zelenih površina, jer investitori i graditelji teže maksimalnoj iskoristivosti prostora za samu izgradnju zgrada.

''Prioritet se stavlja na povećanje korisne površine stambenih ili poslovnih objekata kako bi se ostvarila veća profitabilnost. Zbog toga se smanjuju prostori predviđeni za parkove, vrtove, drvorede ili druge zelene površine, koje su važne za očuvanje ekološke ravnoteže, poboljšanje kvalitete zraka. Ovaj trend može imati dugoročne negativne posljedice na kvalitetu života stanovnika'', naveli su.

Upozoravaju kako je suvremeni urbani stil života povezan je s kroničnim stresom, nedovoljnom fizičkom aktivnošću i izloženošću antropogenim opasnostima životne sredine.

''Urbane zelene površine, kao što su parkovi, igrališta i stambeno zelenilo, mogu značajno doprinijeti kvaliteti urbanog života i poboljšati mentalno i fizičko zdravlje, pružajući psihičku relaksaciju i ublažavanje stresa, podržavajući fizičku aktivnost, a smanjujući izloženost zagađenom zraku, buci i prekomjernoj toplini'', navode iz ovog udruženja.

Foto: Denis Kapetanović / Bljesak.info / Izlaz iz Mostara...

Naglašavaju kako klimatske okolnosti u Mostaru u ljetnom periodu, što je posebno izraženo posljednjih godina, zahtijevaju zelene površine kao jednu od mjera za ublažavanje posljedica uzrokovanih ekstremno vrućim perioda.

''Parkovi, zelenilo unutar kvartova, pa čak i zeleni krovovi, bi morali postati jedan od uvjeta pri gradnji novih objekata i naselja i to kroz sistemsko i višegodišnje planiranje prostora unutar gradskog tkiva, kao i novoplaniranih zona'', kažu iz udruge For A.